Ako se veselite ukidanju pomicanja kazaljki na satu, pričekajte još malo: iako podržavaju prijedlog, državama članicama Europske unije, čini se, ipak se ne žuri previše da prekinu s praksom prebacivanja satova s ljetnog na zimsko računanje vremena. U najmanju ruku, žuri im se manje nego Europskoj komisiji koja je predložila da se ukidanje provede već tijekom proljeća sljedeće godine.
No, članice EU-a – a među njima i Hrvatska – smatraju da su planirani rokovi za odluku hoće li trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena prekratki. S ocjenom se slaže i hrvatska Vlada. Zemlje članice procjenjuju da im treba više vremena za analizu utjecaja ove odluke na pojedine gospodarske sektore. Osim toga, vremena im treba i za usuglašavanje među različitim resorima kojih se ovo pitanje tiče. U slučaju Hrvatske, primjerice, ovom temom bavi se nekoliko ministarstava, poput ministarstva mora, prometa i infrastrukture, zatim poljoprivrede, kao i gospodarstva ili energetike.
Europska komisija sredinom rujna je predložila da se na području EU-a ukine sezonsko pomicanje satova. Svaka bi zemlja, prema tom planu, do kraja ožujka obavijestila Komisiju namjerava li primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena. Na »ljetno vrijeme« posljednji put bi se prešlo 31. ožujka sljedeće godine, a one države koje žele trajno zadržati »zimsko vrijeme« satove bi zadnji puta pomaknule posljednje nedjelje u listopadu 2019. godine. Europljani su jako zainteresirani za ukidanje pomicanja kazaljki dva puta godišnje. U javnom savjetovanju koje je provela Komisija stiglo je rekordnih 4,6 milijuna odgovora, a za ukidanje pomicanja sata izjasnilo se 84 posto ispitanika. Potaknuta očito velikim interesom građana, Komisija je požurila s prijedlogom, predvidjevši – za europske prilike – kratke rokove za njegovu provedbu. Iz hrvatskog stajališta, međutim, proizlazi da su zemlje članice rezervirane prema tim rokovima.
Zabrinjavajući su rokovi provedbe, ustvrdila je u stajalištu i hrvatska Vlada, koja načelno podržava prijedlog za ukidanje pomicanja sata, ali se zasad nije izjasnila je li joj prihvatljivije ljetno ili zimsko računanje vremena. I druge zemlje »dijele zabrinutost oko pitanja rokova koji su izrazito kratki«, tvrdi Vlada. Drugi potencijalni problem na koji ukazuju nadležna hrvatska ministarstva tiče se mogućnosti da svaka zemlja za sebe bira na kojem će vremenu ostati. To može dovesti do neujednačenog računanja vremena u EU-u, a najveći problemi nastat će ako se susjedne države – primjerice, Hrvatska i Slovenija – odluče za različite režime računanja vremena. Na taj rizik i mogući kaos već se dulje vrijeme upozorava, pa je i sama Komisija pozvala zemlje da međusobno surađuju kad budu odlučivale koje će standardno vrijeme primjenjivati, javlja Novi list.
